Tajne Šibenske Kape: Simbol Hrvatskog Identiteta
Šibenska kapa, jedan od najprepoznatljivijih simbola hrvatskog kulturnog naslijeđa, nosi sa sobom bogatu povijest i tradiciju. Izvorno crvena, danas prepoznatljiva u svojoj narančastoj verziji, ova kapa ukrašena je s dva niza crnih, vezenih okruglih ukrasa poznatih kao boule ili bule kojih ima dvadeset i šest raspoređenih u dva reda, Oblik boule potječe još iz prapovijesti kada je simbolizirala beskonačnost. Današnjim Šibenčanima, predstavljaj upornost i dišpet, karakteristične osobine ovog kraja.
Šibenska kapa se nosila, a i danas se nosi, u svečanim i javnim prilikama.
Zanimljivo je spomenuti kako su je muškarci u koroti nosili izvrnutu naopačke, a nakon smrti glave kuće, kapa bi bila izložena na stolici na kojoj je pokojnik sjedio.
Osim muških, starinske narodne nošnje uključivale su i curske kapice koje su nosile mlađe djevojke prije udaje. Kapa je bila simbol težaka, seljaka koji su obrađivali polja u okolici Šibenika, a zbog imovinskih prilika nošnje nisu bile lako dostupne većini stanovnika. Prema nekim pričama, muškarci su zasluživali kapu tek nakon što bi dobili muškog unuka po muškoj liniji.
Masovnija upotreba šibenske kape započela je krajem 19. stoljeća, u kontekstu političkih sukoba između autonomaša i narodnjaka. U tom razdoblju, poznata obitelj Matavulj pokrenula je manufakturu za izradu dalmatinskih narodnih nošnji. Nakon jedne nabavke u Trstu, gdje nisu pronašli odgovarajuću tkaninu, vlasnici su kupili grubo, narančasto sukno. Od tada, njihove kape postaju narančasti simbol grada Šibenika i okolice.
Danas, benediktinke iz samostana svete Luce, smještenog u starom dijelu grada na Gorici, vrijedno izrađuju tradicionalne šibenske kape. Prolazeći tihom kamenom ulicom koja vodi do špilje Gospe Lurdske, s desne strane možete uočiti visoki zid i vrata samostana. Pokucate li i uđete, ne ustručavajte se pitati o šibenskoj kapi jer benediktinke čuvaju sve tajne izrade ovog prepoznatljivog simbola.
Šibenska kapa nije samo dio narodne nošnje; ona je simbol identiteta, kulture i povijesti Šibenika i Hrvatske, čije svjedočanstvo nalazimo ovjekovječeno u znamenitom Dalmatinčevom frizu izXV. stoljeća na šibenskoj katedrali.
Zbog svoje kulturne i povijesne važnosti, 2008. godine proglašena je zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom u Republici Hrvatskoj.
Ova priča o šibenskoj kapi otkriva ne samo bogatu povijest i simboliku, već i neizmjernu vrijednost očuvanja kulturne baštine koja se prenosi s generacije na generaciju, čineći je živim svjedokom prošlih vremena.